12.09.2013.
| Sindikat Telekoma "Srbija" SO MG Smederevo | |
|
|
|
|
12.09.2013. |
|
Autor: Dražen Tomić
U moru dokumenata koje je objavila Evropska komisija u sklopu plana stvaranja jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta cele Evrope, stoji kako prema poslednjim istraživanjima da je dovršeno objedinjavanje telekomunikacijskog tržišta u Evropi BDP na nivou EU povećao bi se 110 milijardi eura godišnje odnosno 1 posto godišnje.
Iako pomalo neverovatno zvuči ova brojka ona se nalazi u opsežnoj dokumentaciji koja prati najavljeno objedinjavanje telekom tržišta, a proizlazi iz istraživanja koje je za EK napravio Ecorys, pod imenom „Steps Towards a Truly Internal Market for e-Communications“ i napravljeno je ove godine.
Jedan od ključnih pokazatelja koliko je EU zapravo razvodnjeno tržište, odnosno tržište koje nimalo nije jedinstveno je cena, tako da su cene poziva ili prenosa podataka , zapravo ogromne.
Samo da podsetimo, Najveća je razlika u ceni poziva prema domaćim mobilnim mrežama – razlika od 774 posto između najjeftinijih poziva u Litvi i najskupljih poziva u Holandiji.
Međutim to nisu jedini problemi koje treba rešiti jer se govori o neutralnosti mreže, odnosno bolje rečeno o pravu na pristup informacija.
Tako se planira zabrana blokiranja i ograničavanje internetskog sadržaja, čime bi korisnici dobili potpun i otvoren pristup internetu bez obzira na cenu ili brzinu njihove pretplate.
Naime, predviđa se da telekom operateri će i dalje moći pružati „specijalizovane usluge” osigurane kvalitete, kao što je primer internet televizija ( IP ) ili video on demand, te za posebnu primenu mreža aplikacije poput medicinskog snimanja visoke rezolucije, virtualnih operaciskih dvorana i aplikacije u oblaku za intenzivne podatke važne za poslovanje) uz uslov da to ne ometa brzinu interneta obećanu drugim korisnicima.
Iako se već duže vreme govori jedna od ključnih stvari je naravno cena roaminga, odnosno njegovo postupno ukidanje. Tako će on biti zbog jedinstvenog tržišta jednostavno izbrisan.
Nadalje, osim što će se regulisati telekomunikacijska industrija kao što je već rečeno uticaja će imati na celokupni ICT ekosistem, kako ističu u EK, jer će se dodatno podsticati otvaranje radnih mesta. Ako je krizi u IT u segmentu proizvodnje aplikacija moglo biti otvoreno novih 749 hiljada radnih mesta jasno je o kakvom se potencijalu radi, tvrde u EK.
Kao primer gdje je EU sada govori se kako nisu kompanije globalni internetski igrači, Lagos ima 4G mrežu, a Brusseles nema. Iam takvih primera dosta, tvrdi se u dokumentima koji prate promene na telekomunikacijskom tržištu. Zanimljivo je da se i govori što nije u predlogu – nema uvođenja jedinstvenog regulatora telekomunikacijskog tržišta, nema europskih terminacijskih tarifa, nema promena definicije telekomunikacijskog operatera, nema evropskih licenci za frekvencijski spektar, nema zabrane različitih internetskih proizvoda i usluga.
Plan je počevši od jula sledeće godine smanjivati cene i u mobilnoj (već je započelo), ali i fiksnoj telefoniji na nivou da unutrašnji pozivi budu isti kao i oni prema drugim državama članicama EU. Bilo koji veći trošak morat će biti opravdan, tvrde u EK. Prema procenama EK to bi značilo pad od oko 0,5 posto prihoda telekom operatera jer se očekuje značajno povećanje potrošnje minuta. Prema nekim procenama veliki broj korisnika sada koristi različite internetske usluge poput Skypa, Vibera i slično koji većinom ne daju dovoljan kvalitet.
Za kompanije , prema procenama EK to bi trebalo značiti dodatno smanje troškova na visini od oko 1100 eura godišnje, pre svega u odnosu na ove posljednje promene regulatornih obveza telekom operatera koji su stupili na snagu početkom jula ove godine.
Kako bi omogućili da se telekom operateri šire i izvan svojih nacionalnih granica, odnosno domicilnih država, EK želi pojednostaviti regulativu i omogućiti jednostavnije „prelaske“ granice kojih na jedinstvenom tržištu ne sme biti. Naime, takvu tezu brane činjenicom da se evropski telekom operateri povlače iz pojedinih država, te da se okreću ne-EU zemljama. Pritom korisnici imaju samo 3-4 izbora na domaćem telekomunikacijskom tržištu, a u EK smatraju da ih treba biti više.
Nadalje, EK smatra kako je vrlo važna „mrežna neutralnost“ (net neutrality) što će doneti telekomima mogućnost da s jedne strane s OTT igračima (over the top – oni koji mrežu samo koriste) stvore poslovni odnos i da ih više ne blokiraju, nego im dopuste protok informacija pod određenim uslovima .
Tako će se povećati i nivo kvaliteta isporučene usluge jer prema nekim istraživanjima korisnici smatraju da čak 94 posto ISP (Internet Service Provider) ne daje transparentne informacije o blokiranju ili smanjenju brzine za pojedine aplikacije, usluge ili servise. Uz to, korisnici na kraju dobiju samo 74 posto brzine koju su im telekomi reklamirali i nudili, te naplatili.
EK upozorava i na načine sklapanja ugovora, kako su sročeni, što je sve potrebno da bi se iz njih izašlo, kolike su naknade za to, procedura prenosa ne samo broja nego i e-mail adrese. Stoga neki smatraju da su servisi poput GMaila, nekad Hotmaila danas Outlook.com, Yahoo Maila i mnogi drugi i uspešni jer prenosa gotovo da i nema sve dok kompanija postoji. Prema njihovom istraživanju čak 44 posto korisnika imalo je problema kod promene davaoca telekomunikacijskih usluga.